Knjigosfera

Future History (aka Foundation Universe) – Isaac Asimov: Dio I

Napomena o jeziku: za naslove knjiga i priča koristit ću originalne nazive na engleskom jeziku zbog toga što nisam imao vremena (niti volje ☹) proučiti koje knjige su izdane na hrvatskom ili srodnim jezicima te pod kojim naslovima. Osim naslova knjiga i za cijelu kolekciju koristim engleski naziv Future History, a razlog tome je dvojak: prvenstveno, čini mi se da ako već za naslove knjiga koristim engleski jezik, da bi onda zbog konzistentnosti bilo dobro da je i naslov kolekcije na engleskom jeziku; osim toga, nisam uspio smisliti hrvatski prijevod termina “Future History” koji bi jednako efektno zvučao ☺ – pada mi na pamet “buduća povijest” i to je termin kojega ću koristiti kada budem govorio o sadržaju tj. priči prezentiranoj kroz kolekciju dijela koja spadaju u “Future History”.

U autorovoj bilješci knjige Prelude to Foundation Isaac Asimov govori o seriji od četrnaest dijela koje tvore tzv. Foundation universe, te navodi kronološki redoslijed knjiga. Iz načina na koji je on prezentirao ovu kolekciju može se iščitati Asimovljeva sugestija da taj kronološki poredak bude ujedno i redoslijed čitanja. Osim naziva Foundation universe, ova djela se rjeđe nazivaju skupnim nazivom Future History, koji je meni osobno puno draži, pa ću u ostatku teksta koristiti taj naziv.

Ovaj tekst, koji će biti podijeljen u dva dijela, je zamišljen kao relativno kratka skupna analiza 15 knjiga koje spadaju u Future History. Petnaest umjesto četrnaest iz Asimovljevog popisa, jer je nakon Prelude to Foundation Asimov napisao je još i Forward the Foundation. Sama Future History kolekcija je dobro poznata svim fanovima znanstvene fantastike, a ako njen sadržaj želimo ukratko opisati, mogli bismo to učiniti rječnikom koji se često koristi za opisivanje djela fantasy tematike: epska priča o usponima i padovima ljudskog društva, uz pomoć robotske tehnologije, od zemaljskih početaka, preko nastanka i propasti jedne, sve do uspostave druge galaktičke civilizacije. Priču možemo podijeliti na četiri razdoblja, a i pozadinske tematike koje Asimov obrađuje kroz knjige i kratke priče značajno su različite u svakom od pojedinih kronoloških razdoblja Future Historyja, pa je stoga i ostatak ovog teksta organiziran u četiri cjeline od kojih svaka ukratko govori o jednom od tih razdoblja.

Pretkolonijalno doba

Kronološki prve su kratke priče o robotima sakupljene u kolekciju The Complete Robot koje opisuju razvoj robotike u bliskoj budućnosti, u vrijeme kada ljudi još uvijek nisu razvili tehnologiju međuzvjezdanih putovanja. Centralni događaji vezani su za robote i njihov odnos s ljudima. U svojim pričama Asimov robotima pristupa kroz svoja (danas općepoznata) tri Zakona robotike:

1. Robot ne smije povrijediti čovjeka, ili svojom pasivnošću dopustiti da čovjek bude povrijeđen.
2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom.
3. Robot mora štititi sebe, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom.

Ovakvim pristupom Asimov se odriče obaju do tada uvriježenih pristupa robotima unutar znanstvene fantastike:

  1. tužna priča o robotu kao svijesnom biću koje se nalazi u podređenom položaju naspram ljudima;
  2. upozoravajuća priča o tehnologiji koja se okrene protiv nas jer je nismo u mogućnosti kontrolirati.

Asimovljevi roboti su, zahvaljujući trima Zakonima, sigurne alatke dizajnirane od strane kompetentnih inžinjera (jednako kao što električne instalacije imaju osigurače, tako roboti imaju Zakone) i prema tome je strah od novih tehnologija (kojeg Asimov naziva Frankensteinski kompleks) gotovo u potpunosti neutemeljen te je analiza i kritika ovog dijela ljudske psihologije jedna od bitnih značajki kratkih robotskih priča Isaaca Asimova.

Osim kritike Frankensteinskog kompleksa, Asimovu roboti služe i kao model za promatranje racionalnog donošenja odluka. Naime, robota možemo gledati kao pojednostavljenu “osobu” sa jako malim i striktno posloženim skupom prioriteta na temelju kojih se donose odluke. Asimov u svojim pričama robote dovodi u interesantne situacije u kojima nije jasno na koji način donijeti odluku čak i ako imate tako jednostavne prioritete kao što su tri Zakona robotike. Asimovljev jedinstven uvid u proces razmišljanja i vrlo interesantan način prezentacije tog uvida je nešto zbog čega se sigurno isplati pročitati barem poneku priču o Asimovljevim robotima.

Treći aspekt priča o robotima je matematičarima dobro poznata analiza neočekivanih i ponekad bizarnih posljedica jednostavnih i očitih pravila kao što su tri Zakona robotike. Iako ovo pozivanje na matematiku vjerojatno zvuči zastrašujuće onima koji “nikada nisu voljeli matematiku”, uvjeravam vas da je ovaj vid robotskih priča izvor velike većine zapleta, napetosti i humora te će (nažalost) samo matematičari u robotskim pričama prepoznati “matematički gen” Isaaca Asimova.

Serijal o robotima (I. Asimov)

U samoj knjizi The Complete Robot nalaze se i priče koje ne spadaju u Future History, a za neke baš i nije jasno kako ih tretirati. Iz Asimovljevih komentara unutar same kolekcije i nekih referenci u kasnijim djelima jasno je da u Future History sigurno spadaju sljedeće priče (u zagradama je navedeno vrijeme prvog objavljivanja):

  • Robbie (rujan 1940.)
  • First Law (listopad 1956.)
  • Runaround (ožujak 1942.)
  • Reason (travanj 1941.)
  • Catch That Rabbit (veljača 1944.)
  • Liar! (svibanj 1941.)
  • Satisfaction Guaranteed (travanj 1951.)
  • Lenny (siječanj 1958.)
  • Galley Slave (prosinac 1957.)
  • Little Lost Robot (ožujak 1947.)
  • Risk (svibanj 1955.)
  • Escape! (kolovoz 1945.)
  • Evidence (rujan 1946.)
  • The Evitable Conflict (lipanj 1950.)
  • Feminine Intuition (listopad 1969.)
  • The Bicentennial Man (veljača 1976.)

Gore navedene priče su dovoljne kako bi se moglo s nastaviti čitati ostala djela uključena u Future History bez da se pogube neke bitne reference na događaje iz ovog “pretkolonijalnog” doba, koje se često javljaju u formi raznih legendi koje prepričavaju likovi u kasnijim pričama.

Osim gore izlistanih priča, još i Mirror Image spada u Future History, ali kronološki pripada sljedećem razdoblju.

Prva kolonizacija

Nakon otkrića tehnologije koja omogućava međuzvjezdana putovanja ljudi su krenuli u kolonizaciju obližnjih planetarnih sustava. Ispostavlja se da nigdje u galaksiji nema toliko razvijenog ekosustava kao na Zemlji, te ljudi uz veliku pomoć robota vrše teraformiranje novih svjetova koje nastanjuju. Za razliku od Zemlje koja je prenaseljena i na kojoj je nepovjerenje prema robotima još uvijek izraženo, na pedeset svemirskih kolonija, zahvaljujući prvenstveno robotskoj tehnologiji, razina populacije je striktno kontrolirana, a očekivani životni vijek produžen je i na preko 300 godina. U takvoj situaciji došlo je do sukoba između Zemlje i kolonija te su tehnološki naprednije kolonije preuzele vodeću ulogu, dok je Zemlja svedena na svojevrsni svemirski geto, a Zemljani su prezreni od strane stanovnika kolonija.

Asimov konfrontira konzervativnu Zemlju koja se guši zbog prenaseljenosti i otpora novim tehnologijama, naspram razvijenim kolonijama u kojima je ovisnost o tehnologiji uzela tolikog maha da je došlo do postepenog, a u ekstremnim slučajevima potpunog međusobnog otuđenja ljudi. Iako se čini da Asimov podliježe Frankensteinskom kompleksu, upozorenje upućeno kroz dekadenciju kolonija je ono o opasnosti od neprimjerene upotrebe tehnologije, a ne o opasnosti od tehnologije same.

Događaji ovog razdoblja prikazani su kroz pet krimi-misterija (četiri novele i jedna kratka priča) u kojima je Asimov jako uspješno spojio žanrove znanstvene fantastike i kriminalistike. U prve tri priče pratimo istrage koje provode detektiv Elijah Baley i njegov prijatelj i kolega, robot Daneel Olivaw. Posljednja priča je pisana kao poveznica prema sljedećoj skupini priča i stoga se malo, ali primjetno, razlikuje od koncepcije ostalih četiriju.

Radnja je (kronološki) ispričana kroz sljedeće novele i jednu priču:

The Caves of Steel:

Detektiv Baley zadužen je za rješavanje slučaja ubojstva jednog od pripadnika svemirskih kolonija koje se je dogodilo u Spacetownu – gradu koji služi kao svojevrsno diplomatsko predstavništvo kolonija na Zemlji. Zbog potencijalno teških političkih posljedica koje bi ovo ubojstvo moglo prouzročiti, kolonije od Zemlje zahtijevaju da u istrazi sudjeluje i njihov predstavnik, te tako nastaje (u početku napeto) partnerstvo Elijaha Baleya i robota Daneela Olivawa.

The Naked Sun:

Baley i Daneel su pozvani da istraže ubojstvo na Solariji, svijetu na kojem je došlo do gotovo potpunog iščezavanja svih neposrednih kontakata među ljudima. Kako bi riješio slučaj Elijah mora, unatoč potpuno stranoj kulturi, prepoznati osnovne ljudske emocije koje služe kao motiv za počinjenje zločina.

Mirror Image (svibanj 1972.):

Daneel moli svog prijatelja Baleya za pomoć pri rješavanju naizgled nerješivog problema. Motivi koji se provlače kroz ovu priču potpuno su u skladu s ostalim pričama koje se nalaze u The Complete Robot, a ovdje spada samo zbog kronološkog svrstavanja.

The Robots of Dawn:

Baley i Daneel istražuju roboticid (“ubojstvo” tj. deaktivaciju) jako vrijednog robota na Aurori, najstarijoj i najutjecajnijoj od svih svemirskih kolonija. Za vrijeme istrage Baley uočava dubinu animoziteta određenih slojeva društva svemirskih kolonija prema Zemlji i Zemljanima te dolazi do nekih šokantnih otkrića.

Robots and Empire:

Radnja se odvija dva stoljeća nakon prethodno opisanih događaja na Aurori. Zemljani su krenuli u drugi, mnogo masivniji val kolonizacije (ovaj put bez robota), a napetosti između novih i starih kolonija su jako visoke. Daneel uz pomoć dvoje likova koje je upoznao kroz prethodne avanture i D. G. Baleya, pra-pra-pra-pra-pra-pra-unuka Elijaha Baleya razotkriva zlokoban plan koji se kuje među starim kolonijama, dok u međuvremenu razmatra svojevrsnu reformu Zakona robotike.

Nastavak analize Future History slijedi u drugom dijelu
Autor: mdoko

One thought on “Future History (aka Foundation Universe) – Isaac Asimov: Dio I

  1. Pingback: Future History (aka Foundation Universe) – Isaac Asimov: Dio II « geekosfera

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s