Knjigosfera

Future History (aka Foundation Universe) – Isaac Asimov: Dio II

Slijedi nastavak  prvog dijela analize Future History od I. Asimova

Nastanak Galaktičkog carstva

Drugi val kolonizacije galaksije je svojom masovnošću potpuno ugušio prvih 50 kolonija koje se nisu širile na nove svjetove i sada se nalazimo u situaciji da se je ljudska vrsta proširila po cijeloj galaksiji koloniziravši milijune svjetova. Zanimljivo je da Asimov ne prati klasični narativ u kojem Zemlja nakon kolonizacije postaje centralni i najvažniji svijet (ili čak kao u Zvjezdanim stazama najvažniji svijet federacije raznih vrsta), nego ovdje Zemlja postaje zaboravljena i potpuno nevažna.

Nebitnost Zemlje je posebno naglašena široko raširenim uvjerenjem kako je ljudska vrsta istovremeno nastala na velikom broju planeta kroz cijelu galaksiju, dok se znanstvena teorija postojanja svijeta s kojega je potekla ljudska vrsta od strane širokih masa dočekuje s podsmijehom. (Povucimo paralelu s 40% Amerikanaca ili 28% Hrvata koji slično reagiraju prema teoriji evolucije). Umjesto Zemlje, svijet zvan Trantor oko sebe kroz silu i ekonomski utjecaj okuplja sve više i više svjetova, da bi na kraju došlo do uspostave Galaktičkog carstva sa sjedištem na Trantoru, kojeg Asimov smješta blizu samog centra naše galaksije.

Serijal o Galaktičkom carstvu (I. Asimov)

Okolnosti koje su vodile do uspostave Carstva te odnosi i funkcioniranje samog Carstva prikazani su kroz tri izolirane slike, a motiv koji povezuje sve tri priče je pojedinac koji se nađe u vrtlogu “viših interesa” na koje on sam praktički ne može utjecati – motiv koji odaje hladnoratovsku atmosferu kraja 1940-tih i početka 1950-tih u kojima su nastajale ove novele.

The Currents of Space
Florina, planet potlačenih i obespravljenih radnika nalazi se pred velikom opasnošću, koju velike sile pokušavaju zataškati. Pratimo priču čovjeka koji pati od amnezije, a u čijim se izgubljenim sjećanjima krije ključ misterije.
The Stars, Like Dust
Zanimljiv špijunski triler čija radnja nema prevelik utjecaj na širu sliku buduće povijesti iako se neki manje bitni detalji ove priče referenciraju u kasnijim djelima. Kraj je malo razočaravajući, no razumljiv s obzirom na Asimovljevo porijeklo i atmosferu u SAD-u u vrijeme nastanka ove novele.
Pebble in the Sky
Priča smještena u vrijeme kada je Galaktičko carstvo već uspostavljeno i odvija se u jednoj od najzabačenijih i najomraženijih planeta Carstva – na Zemlji. Na Zemlju dolazi arheolog koji želi dokazati da je upravo Zemlja planet na kojim su ljudi originalno evoluirali, no njegov dolazak poklapa se s vremenom kada se na Zemlji sprema pobuna…

Sam Asimov je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji su ove tri novele uklopljene u Future History, kao i činjenicom da period uspona Trantora nije bolje opisan te postoje naznake da je namjeravao napisati još neke knjige koje bi popunile tu prazninu, nažalost zbog prerane smrti nikada nije stigao to učiniti. Kao zaključnu crtu o ovom dijelu priče, rekao bih da bez ikakvog većeg gubitka na priči i dojmu možete preskočiti ove tri knjižice, ali ako imate volje moglo bi se isplatiti pročitati ih, jer iako nisu na nivou ostalih knjiga Future History kolekcije, ipak se radi o poprilično kvalitetnom komadu znanstvene fantastike.

Raspad Carstva i uspon Fondacije

Nakon kratkog uvida u uvjete u kojima je nastajalo i funkcioniralo Carstvo, skačemo odmah pred sam kraj njegovog postojanja, u doba dekadencije i raspada Carstva, čiji zadnje godine neodoljivo podsjećaju na zadnje godine Rimskog carstva (koje i jeste bilo Asimovljeva inspiracija). Centralni motiv ovog dijela sage je pitanje predvidljivosti reakcija širokih masa i razmatranje pitanja da li pod određenim društvenim uvjetima možemo s viskom dozom sigurnosti predvidjeti reakcije društvenih grupa i događaje koji će uslijediti.

Serijal o Fondaciji (1-4)

Priča počinje događajima nekoliko desetljeća pred raspad Carstva kada matematičar Hari Seldon konstruira matematičku disciplinu koju Asimov naziva psihopovijest, pomoću koje je moguće predvidjeti i analizirati društvena kretanja. U knjizi Prelude to Foundation pratimo začetke psihopovijesti i razne prepreke koje Hari Seldon mora svladati kako bi mogao uspješno razvijati znanost. Nakon što uspješno uspostavi institut za razvoj psihopovijesti Seldon uočava da će, ako se ništa ne poduzme, nakon raspada carstva zavladati 30 tisuća godina kaosa i anarhije te želeći to spriječiti, kroz događaje opisane u Forward the Foundation razvija plan koji bi trebao osigurati relativno brzu tranziciju do drugog (ovaj put stabilnijeg) Galaktičkog carstva.

Seldonov plan je ostvariti oporavak galaktičke civilizacije kroz dvije fondacije, čije funkcioniranje je opisano kroz tri novele koje zajedno tvore ono što se često naziva Foundation trilogija. Kroz prvi dio trilogije, novelu Foundation pratimo prvih 150 godina Seldonovog plana, gdje Prva Fondacija prolazi kroz seriju naizgled nerješivih kriza iz kojih izlazi sve jača i jača. Novela Foundation and Empire nastavlja se na događaje prvog dijela trilogije, te se koncentrira na dva bitna događaja. Prvi je sraz Fondacije sa ostacima starog Carstva, dok drugi pokazuje da je Asimov svjestan limitiranosti statističkih modela, naime dolazi do nepredviđenog poremećaja u planu te pratimo što se događa kada dođe do značajnog odstupanja od Seldonovog plana. U trećem dijelu pod nazivom Second Foundation pratimo potragu za misterioznom Drugom Fondacijom i otkrivamo njenu ulogu u Seldonovom planu.

Serijal o Fondaciji (5-7)

U završnom dijelu buduće povijesti koja je ispričana kroz dvije jako povezane knjige Foundation’s Edge i Foundation and Earth pratimo potragu predstavnika Fondacije za Zemljom čija je lokacija izgubljena, a podaci o tome gdje bi se Zemlja mogla nalaziti mogu se pronaći samo u starim mitovima i legendama. Junaci priče prilikom potrage nailaze na misteriozne zapreke i teške moralne dileme (i jednu jako tešku trilemu ☺). Priča završava u svakom slučaju neočekivano, no ne bih rekao i razočaravajuće. Nakon što sam pročitao Foundation and Earth, prije neka dva mjeseca, bio sam blago razočaran krajem, no mogu reći da me još uvijek tjera na razmišljanje, što zapravo signalizira da se radi o kvalitetnom završetku jako zanimljive priče.

Popis knjiga

U tablici koja slijedi nalazi se popis svih knjiga spomenutih u ovom članku, kao i godine u kojima su doživjele svoje prvo izdanje. Za The Complete Robot godina izdanja nije toliko bitna, jer se radi o kolekciji kratkih priča pisanih u raznim vremenskim razdobljima, pa su stoga vremena objavljivanja pojedinih priča eksplicitno navedena u prethodnim dijelovima teksta.

Autor: mdoko

2 thoughts on “Future History (aka Foundation Universe) – Isaac Asimov: Dio II

  1. Odličan vodič kroz Asimovljev Future History. Lijepo je ovako vidjeti sve na jednom mjestu. Definitivno preporučam svakome koga imalo zanima SF. Pročitati sve po redu je jedna nezaboravna avantura🙂

    Dio u kojem sam najviše uživao je definitivno robotski serijal, a najbolja robotska priča mi je The Bicentennial Man. To je kao nekakva kulminacija svih kratkih priča gdje Asimov najdublje razmatra pitanje koje i TBF-ovci postavljaju “… Šta tribamo činiti da bili bi ljudi?” 🙂

    Za kraj link na meni najdražu Asimovljevu kratku priču izvan Future History-a, The Last Question:
    http://filer.case.edu/dts8/thelastq.htm

    Pozdrav

  2. Pingback: Future History (aka Foundation Universe) – Isaac Asimov: Dio I « geekosfera

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s