Filmosfera

Agora (2009)

Agora (2009)

Agora (2009)

U 4. stoljeću prije Krista u Aleksandriji je živjela briljantna Hipatija. Kći poznatog Aleksandrijskog profesora Theona, od čijeg je ugleda bila veća samo njegova učenost, išla je očevim stopama te je i sama život posvetila znanju. Osim matematikom, astronomijom i astrologijom, bavila se i filozofijom te je autorica Apolonijeve Konike. Svojim radom i dostignućima uvelike je utjecala na Descartesa, Newtona te Leibnitza. U vremenu kada je živjela, kršćanstvo je ojačalo, a naročito fundamentalističke struje nisu krile neprijateljstvo prema antičkim znanjima, Židovima ni učenim ženama.

Hipatija podučava svoje učenike.

Hipatija podučava svoje učenike.

Godine 2009. španjolski redatelj Alejandro Amenabar je po scenariju kojeg je napisao zajedno s Mateom Gil snimio film koji se kod nas, na žalost, pojavio sa primijetnim zakašnjenjem te mu nije dano onoliko pažnje koliko zaslužuje.


Dakle, radnja se dešava u antičkoj Aleksandriji, Hipatija (Rachel Weisz) sa zanosom podučava svoje mlade studente te odbija vrlo primamljivu bračnu ponudu. Jasno je da je njen život znanost. Osim Oresta (Oscar Isaac) kojega je odbila, u nju je potajno zaljubljen i njen rob Davus (Max Minghella) koji pobožno upija svaku njenu riječ na predavanjima. U gradu su sve učestaliji sukobi kršćana i pogana koji će na kraju okončati pobjedom kršćana, bijegom učenih ljudi te spaljivanjem i uništavanjem knjižnice za dragocjenim spisima. Ipak, Hipatija i dalje proučava nebo i kretanje nebeskih tijela kako bi dokučila tajnu heliocentričkog sustava, prijateljuje s bivšim udvaračem Orestom te se na kraju suočava sa sve narespoloženijim kršćanskim fundamentalistima. U međuvremeno, nemilosrdan Patrijarh Ćiril (Sami Samir) je toliko ojačao da mu se čak ni Orests, sad već prefekt, ne usudi suprotstaviti.

Hipatija pokušava spasiti čim više spisa prije nego što spale i unište knjižnicu.

Hipatija pokušava spasiti čim više spisa prije nego što spale i unište knjižnicu.

Istinit društveno-povijesni kontekst prikazuje pomalo nasilan prodor ranog kršćanstva u svijet učene Aleksandrije. Gradska sirotinja i robovi koji su bili neuki te vrlo daleko od udobnosti i nauke bogatih, itakako su objeručke prihvatili učenje o jednakosti i uzdizanju siromaštva čiji su im pripovjedači osim riječi nudili i kruha. Ipak, najglasniji među njima uzdići će se vrlo visoko i udaljiti od gladi i bijede koja ih je uzdigla a oni najniži radit će njihove prljave poslove pravdajući se kako samo Bog može oprostiti i biti milostiv ali ne i oni, jer su oni obični smrtnici. Hipatija i Patrijarh Ćiril, kao istinite povijesne ličnosti (uz Oresta), nositelji su dvaju različitih svjetonazora. Hipatija tako predstavlja znanje i otvoren um, a Ćiril netrepeljivost i ograničenost. I njihovi svršeci posve su različiti: Hipatija je okončala okrutnom smrću a Patrijarh je proglašen svecem. Iako je i Orest također istinita povijesna ličnost, izmišljen je ljubavni trokut između Hipatije, Davusa i njega kako bi začinio dramu.

S Hipatijom je polako završavalo razdoblje antičke učenosti i ustupilo mjesto mračnom srednjem vijeku nakon kojega kao da je čovječanstvo kretalo iznova..

Hipatiju odvode kako bi je ubili.

Hipatiju odvode kako bi je ubili.

Kritike filma su uglavnom pozitivne a negativne, kao što je i bilo za očekivati, su mu zamjerali način kojim se ophodi prema kršćanstvu. No, može li se protiv povijesne istine? Osim brojnim nominacija, film je dobitnik nekoliko Goya nagrada u Španjolskoj, osvojio je Nastro d’Argento u Italiji te nagradu s Hampton International Film Festivala. Zanimljivo je da se na istom mjestu na Malti nekoliko godina ranije snimao i poznati Gladijator.

Rachel Weisz koju je Amenabar još dok je radio na scenariju zamislio kao Hipatiju bila je više nego odlična, zaplet je prilično jednostavan kakav možda i treba biti obzirom da se barata povijesnim činjenicama i ličnostima koje same po sebi daju dovoljno drame i jasnu pouku, a uz sve to film je i poučan jer se o Hipatiji čuje premalo obzirom da je jedna od najučenijih žena svoga doba te je uvelike pridonijela razvoju znanosti nakon stagniranja u srednjem vijeku.

Jasmina

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s