Filmosfera

Tajni život kućnih pomoćnica (The Help, 2011)

Tajni život kućnih pomoćnica

Tajni život kućnih pomoćnica

Čini se da je u „starijih“ filmova vrlo popularna pošapalica o pušenju kojom netko zaključi kako će zasigurno u budućnosti otkriti da cigarete ubijaju. No, ovaj film nije ni približno o cigaretama već o Afroameričkim sluškinjama na zaostalom američkom jugu 60-ih godina.

Kad se mlada Skeeter (Emma Stone) vratila u rodni grad sa fakulteta, zaposlila se za lokalne novine te je, kako bi uspješno obavljala svoj zadatak savjetovanja čitatelja o čišćenju, potražila pomoć sluškinje svoje prijateljice. Ubrzo Skitter dođe na posve drugačiju ideju te odluči napisati knjigu o životu kućnih pomoćnica.  Aibileen (Viola Davis) isprva nevoljko pristane na intervjuiranje a kasnije im se pridruži i njena prijateljica Minny (Octavia Spencer). Dvije sluškinje pune su priča, poneke su i duhovite ali većina ih govori o lošem tretmanu posluge. Njih se smatra građanim drugog reda, iako bijele obitelji za koje rade smatraju kako je to prirodno stanje te da postupaju najispravnije moguće. Te se sluškinje brinu za djecu bijelaca te ih nerijetko vole više no njihovi vlastiti roditelji, naporno rade, njihova vlastita djeca nemaju budućnost te i kćeri postaju sluškinje. Bijele obitelji kod kojih rade uglavnom ih ne poštuju, odnose se prema njima kao stvarima bez osjećaja, žele im urediti posebne zahode jer se boje specijalnih bolesti koje crnci mogu prenijeti, diskriminiraju ih te im ne žele ukazati ni najmanju gestu milosrđa dok se prave velikodušni organizirajući dobrotvorne balove i skupljajući priloge za djecu u dalekoj Africi. Ipak, neki od njih zaista se prema posluzi ponašaju ljudski, prijateljski i sa zahvalnošću. Tako je Minny imala sreće što ju je nakon bezobrazne Hilly (Bryce Dallas Howard) zaposlila draga i šašava Cecilia (Jessica Chastain) (odbačena od strane dama iz visokog društva). Nakon jednog incidenta, Skeeter je pristupilo još zainteresiranih sluškinja sa svojim pričama a novce od objavljene knjige podijelila je sa svima njima.

Skeeter za pisačim stolom

Skeeter za pisačim stolom

Problemi dvoličnog i zadrtog društva kao što su rasizam, ljudska glupost i besposličarenje bogatih kućanica isprepleteni su sa individualnim pričama glavnih protagonistica. Tako Skeeter po povratku kući ne nalazi svoju sluškinju koja ju je odgojila i koju veoma voli, Aibileen ima mnogo tuge iza sebe (ipak, nije ogorčene i ne propušta zanemarivanu Mae Mobly učiti da je lijepa, pametna i važna), a Minny živi sa mužem nasilnikom. Radnja se zbiva 60-ih godina, kad je u SAD-u bio popularan pokret za prava Afroamerikanaca.

Druženja žena iz visokog društva

Druženja žena iz visokog društva

Film je snimljen prema istoimenoj knjizi Kathryn Stockett na kojoj je radila pet godina. Iako je odbijena šezdeste puta,  2011 našla se na listi bestselera New York Timesa. Među pedeset nominacija za brojne nagrade ove filmske adaptacija nalaze se četiri nominacije za Oscar. Film je osvojio čak trideset i devet drugih nagrada.

Nezamislivo je koliko priča o posluzi može biti interesantna, na momente duhovita, tužna, poučna i dobra. Ne može se reći da film nije i romantiziran no svejedno ne toliko da ga se ne shvati ozbiljno.

Jasmina

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s