Knjigosfera

Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta: David Michell

Kako sam Davida Michella već upoznala kroz Livadu crnog labuda i Atlas oblaka, imala sam velika očekivanja i od Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta no baš kao što ni za Jacoba u dalekom Japanu nije sve išlo po planu, tako ni moj susret s knjigom nije bio posve onakav kakvim sam ga očekivala. Iza naziva “Tisuću jeseni” zapravo se krije jedan od epiteta kojeg su Europljani bili skloni nadijenuti, za njih egzotičnom, Japanu. Dakle, Jacob na Dejimi nije proveo tisuću godina iako je tamo gotovo ostario. U jednom trenutku mi se učinilo da će biti potrebno čak tisuću mojih jeseni da dovršim Jacobovih Tisuću jeseni no spasonosnim se pokazao šarm dalekog i davnog Japana kao i glavna protagonistica Orito te rečenica “Duša je glagol, a ne imenica” koju ću nastojati zauvijek upamtiti.

Orito kako ju je Jacob narisao

Orito kako ju je Jacob narisao

Dakle, smatram da je Orito glavna junakinja ove knjige usprkos Jacobovom imenu u njenom nazivu. Radi se o mladoj djevojci s ožiljkom na licu koju silno zanima medicina te je, nakon što je pri porodu spasila magistratovu ženu i novorođenče, za nagradu dobila priliku učiti od doktora Marinusa. Međutim, Japan na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće ipak nije bio toliko napredno društvo da bi ženama tolerirao edukaciju ili pravo na bilo kakav izbor: “… Otkrilo se da je financijsko stanje pokojnog doktora bilo tako ozbiljno da se pričalo kako bi udovica mogla ostati bez kuće. Kad je knez opat Enomoto izviješten o teškoćama obitelji, ne samo što je dug isplatio do posljednjeg sena – već je i kćeri osigurao smještaj u svojem samostanu na planini Shiranui… Puna zdjelica riže svakog dana za koju treba samo izreći nekoliko sutri? Za ženu s takvom manom, zbog koje se ne može udati, to je kraj kojem se treba radovati! O znam kako ju je otac poticao da se igra učenjaka, ali čovjek mora suosjećati s udovicom. Što se jedna samurajska kći ima petljati u porode i družiti sa znojavim Nizozemcem.” Ono što je za neke bio sretan kraj za Orito i mnoge druge žene bio je beskrajan užas. Učene rasprave poput: “Znanost, poput generala, otkriva tko su joj neprijatelji: tradicionalna uvjerenja i neprovjerene pretpostavke, praznovjerje i nadriliječništvo,strah tirana od obrazovanih građana i najopasniji od svih, čovjekova sklonost samozavaravnju. Englez Bacon je to dobro opisao kad je rekao: ljudsko razumijevanje je poput iskrivljenog zrcala, koje, jer na njega zrake svjetlosti padaju pod krivim kutom, izobličuje i iskvaruje prirodu tako što s njom miješa vlastitu narav… Znanost još uči hodati i govoriti. Ali dolazi dan kad će znanost promijeniti značenje pojma ljudsko biće. Akademije poput Shirandoa su, gospodo, njene jaslice, njene škole. Prije nekoliko godina, mudri Amerikanac Benjamin Franklin divio se zračnom balonu koji je letio iznad Londona. Njegovo društvo je balon držalo nevažnom tričarijom, frivolnom stvari, pa su upitali Franklilna: ´Ali čemu to može poslužiti?´ Franklin je odgovorio: ´A čemu može poslužiti tek nerođeno dijete?´” za nju su postale prošlost. Njezin su život trebao svesti na slijepo pridržavanje pravilima okrutnog i vrlo tajnovitog reda o kojemu nitko nije ništa znao. Međutim, Orito se nije imala namjeru predati.

Dolazak nizozemskog Shenandoaha na Dejimu.

Dolazak nizozemskog Shenandoaha na Dejimu.

Za razliko od nje, Jacob mi se nikad nije učinio naročito bistrim. On je bio mlad, neiskusan i ponajprije pošten. Da nije bilo njegova neupitnog poštenja, ne bi bilo ni njegovih japanskih Tisuću jeseni. Nakon što je odbio podržati svog nadređenoga u lažima i kriminalu, japanska Dejima trebala je postati njegova tamnica. Ipak, upravo on će braniti posljednju NIzozemsku zastavu na svijetu jer, kako je sam rekao: “Nitko nije nikad umro za zastavu, nego za ono što ona predstavlja.“. Naravno, Jacoba i Orito vezat će i ljubavni zaplet.

Samostan u kojem je Orito bila zatočena

Samostan u kojem je Orito bila zatočena

Osim ova dva glavna protagonista, autor se pozabavio i životnim pričama ostalih, sporednih likova tako da će se za svakoga od njih znati tko je i odakle je došao bilo da se radi o nizozemskim moreplovcima, travaricama, prodanim djevojkama ili uglednim obiteljima Nagasakija.

Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta me podsijetilo i na Michellov Atlas oblaka u dijelu vezanom uz kolonijalizam europskih zemalja te stav Europljanja kako su oni superiorni novootkrivenim kulturama i društvima: ” Indijci, priznajem, dosta dobro oponašaju civilizirane običaje, a u evidenciji na Shenandoahu sam vodio ljude s pacifičkih otoka i Kineze, tako da znam što govorim. Ali kad su u pitanju Afrikanci…ropstvo je za njih najbolji život, ako bi se ikad oslobodili, za manje od tjedan dana bili bi gladni, ako ne pobiju bijele obitelji kako bi se dočepali njihovih smočnica. Žive samo za sadašnjicu, ne znaju planirati, obrađivati zemlju, nešto izumiti ili  zamisliti.” A kad smo već kod načina privređivanja za život Jacob je lijepo primijetio: “Da nas je priroda podarila visokom, plodnom zemljom kao što je slučaj s našim susjedima, ne bi bilo potrebe da izumimo Amsterdamsku burzu, dioničko društvo i naše carstvo posrednika.

Iako je Michell izmislio likove i neke lokacije, povijesne su činjenice da je Nizozemska istočnoidnijska kompanija (VOC) 1609. dobila dopuštenje da trguje u Japanu, od 1634. do 1636. sagrađena je Dejima koja je 1798. stradala u požaru, godinu kasnije VOC je otišao u stečaj, 1811. Nizozemska postaje francuska pokrajina uslijed Napoleonovih osvajanja tako da je zastava u Dejimi koju je Jacob branio uistinu bila posljednja holandska zastava na svijetu.

Mislim da se ova knjiga treba čitati sporo kako bi se upio svaki detalj. Njena radnja rastegnuta je na nekoliko desetaka godina, možda zato jer su se u ono doba stvari odvijale sporije: putovalo se mjesecima, na pisma se čekalo godinama, vijesti su stizale sa zakašnjenjem… Međutim, usprkost toj “sporosti” knjizi ne nedostaje uzbuđenja. Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta zaista me oduševilo a Orito će mi ostati jedan od dražih ženskih likova ikad.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s